Ittaama e Abu Jarri Al Giffaari yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko): Ummiima e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko habrata ummaade e Alla Toow...
Annabi yo jam e kisal ngon e makko hillorii wonde Alla harmanii tooñannge e hoore Makko, O waɗi tooñannge ko ko harmina hakkunde tagu makko he, hay go...
Ittaama e Ibnu Abbaas yo Alla weleɓe:(yo alla yardo he mabbe)) Ittaama e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko o habrata ummaade e Joom makko o ma...
Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko ɓannganii wonnde Alla hoddarii moƴƴi e bonɗi refi O holli Malaykaaji ɗi mbinndirtaɗi:
Kala paalaaɗo o faandi o...
Ittaama e Ibnu Mas'uud yo Alla wele mbo, o wii:(yo alla yardo hemeko) Gorko wi'i: An Nelaaɗo mbela emin njaggire ko min mbaɗno saanga Jaahiliya-majjiy...
Nelaaɗo yo kisal won e makko ina holla ɓural naatde e islaam. E wonde kala jebbaliiɗo o moƴƴini islaam makko o woni laɓɓinɗo gooŋɗuɗo; o haasbetaake k...
Ittaama e Hakiim Ibnu Hujaamin yo Alla wele mbo(yo alla yardo he mkko), o wii: Mbii mi: Aan Nelaaɗo, hono njiiruɗo golle moƴƴe ɗe mbaɗatnoo mi saanga...
Nelaaɗo yo jam e kisl ngon e makko ina hollira(omoplates wangina) wonde keefeero si naati islaam o heɓat baraaje golle moƴƴe ɗe o waɗatno hono sakkara...
Ittaama e Anas Ibnu Maalik yo Alla wele mbo(yoallah yardo he makko) o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum maaki: " pellet Alla tooñatah gooŋɗinɗo mo...
Annabi ina jam e kisal won e mum ina ɓanngina mawnude ɓural Alla e gooŋɗin ɓe e nuunɗal makko wondude e heeferɓe. Tawi ko gooaɗinɗo baraaje golle ɗe o...
Ittaama e Abu Jarri Al Giffaari yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko): Ummiima e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko habrata ummaade e Alla Toowɗo O daali(owii):" eehey mon jiyaaɓe am pellet Mi harmanii tooñannge e fittaandu Am, mbaɗ Mi ɗuum koko harmina e hakkunde mon, wotee tooñandiree, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on majjuɓe ɗaɓɓe e Am peewal Mi feewna on, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on heyɗuɓe si wonah mbo kaarnu Mi, ɗaɓɓee e Am ñaamdu Mi ñammina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on holɓe si wonah mbo koltin Mi, ɗaɓɓe e Am koltu Mi holtina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof hoɗon ngoopo jemma e ñalawma, ko Miin yaafatoo bakkatuuju ɗi fof, njaafnee kam Mi yaafo mon, jiyaaɓe Am on mbaawah kam lor sabu loron Mi, on mbaawah kam naf sabu nafon Mi, jiyaaɓe Am si ardiiɓe mon e watta- ndiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ɗuum ɓeydatah e laamu Am hay huunde, jiyaaɓe Am, si ardiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo faajiraagal, ɗuum ustatah e laamu Am he hay huunde, jiyaaɓe Am si adiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ndingiral gootal ɓe ñaagii Mi okkumi gooto kala ko ñaagii ko ɗuum ustatah hay huunde ko njogii Mi ko si wonah ko ceeɓeendi meslatal waawi ustude ko si naatnaama e maayo, jiyaaɓe Am ɗuum ko golle mon ɗe tonnganat Mi mon, kala keɓɗa heen jam yo o yettu Alla, kala dañɗa heen ko wonah jam woto o ñiŋ mbo wonah hoore makko".
Ittaama e Ibnu Abbaas yo Alla weleɓe:(yo alla yardo he mabbe)) Ittaama e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko o habrata ummaade e Joom makko o maak(owii)i: pellet Alla winndii moƴƴi e bonɗi, refti O ɓanngini ɗuum, kala mbo himmi waɗde moƴƴel o gollaani ngel o winndene moƴƴel timmungel, si o himmarii waɗde ngel o waɗi ngel o Alla winndana mbo moƴƴi sappo haa e cowe teemedde jeeɗiɗi sowre, haa e cowe keewɗe, kala kimmuɗo e waɗde gootel bonngel o waɗaani ngel o winndane moƴƴel gootel, si o waɗii ngel noon o winndane bonngel gootel"
Ittaama e Ibnu Mas'uud yo Alla wele mbo, o wii:(yo alla yardo hemeko) Gorko wi'i: An Nelaaɗo mbela emin njaggire ko min mbaɗno saanga Jaahiliya-majjiyankooɓe-? O maaki:" kala moƴƴinɗo e islaam o jaggirtaake ko o waɗno saanga majjiyankooɓe, kala mbo bonni e islaam o jaggire ko adii ko e sakkati ".
Ittaama e Hakiim Ibnu Hujaamin yo Alla wele mbo(yo alla yardo he mkko), o wii: Mbii mi: Aan Nelaaɗo, hono njiiruɗo golle moƴƴe ɗe mbaɗatnoo mi saanga jaahiliyŋkooɓe hono sakkaraade wollo rimɗinde, e jokkude enɗam, mbela ɗuum ina waɗi baraaje? Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko maaki:" a jebbaliima ko adii ko moƴƴere.
Ittaama e Anas Ibnu Maalik yo Alla wele mbo(yoallah yardo he makko) o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum maaki: " pellet Alla tooñatah gooŋɗinɗo moƴƴere, o toottete nde ka aduno, o yoɓee nde ka laakara, tawi ko keefeero o ñamminete moƴƴi ko o gollani Alla ko e aduno, ha si o ari ka laakara, o dañatah moƴƴere nde o yoɓete".
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko): Ittaama e Annabi ko o siimtata( ko o filloto ) ummaade e Joom makko(mikko), o daal( o wii )" jiyaaɗo Am bakkadnii bakkaat, o wii: Aan Alla yaafo mi bakkaat am o, Alla daali: jiyaaɗo Am bakkadinii bakkat o anndi hombo jogii Joomiraaɗo jaafatooɗo bakkatuujin hombo nanngira bakkaat, refti o ruttii o bakkadini, o wii: Aan joom am yaafo mi bakkaat am, Alla daali: jiyaaɗo Am bakkadinii bakkat, o anndi hombo jogii joomiraaɗo jaafatooɗo bakkaat, e nanngiroowo bakkat, refti o ruttii o bakkadini, o wii: Aan Joom am yaafo mi, Alla toowɗo O daali: jiyaaɗo Am bakkadinii bakkaat, o anndi hombo jogii Joomiraaɗo jaafatooɗo bakkaat, nanngiroowo bakkaat, waɗ ko mbelaɗɗa Mi yaafiimo ma".
Ittaama e Nuumaan Ɓiy Basiir yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko)o wii: Mi nanii Nelaaɗo yo jam e kisal won e ina maaka-Nuumaan waɗi feɗeendu mum e nofru makko-: " Pellet ko dagii ina ɓanngi ko harmi kadi ina ɓanngi, ina e hakkunde majji geɗe jiɓiiɗe heewɓe e yimɓe nganndaaɗe, kala mbo reenti jiɓiiɗe ɗe o hisnii diine makko e nguru makko, kala janɗo e jiɓiiɗe ɗe o yanii e ko harmi, hono gaynaako gonɗo e sera reenaande hombo ɗesa durnude heen, kala laamɗo ina jogii reenaande, woni reenaande Alla ko geɗe ɗe O harmini, ko noon tigi ina e ɓanndu husre sinde moƴƴii ɓanndu fof moƴƴa sinde bonii ɓanndu fof moƴƴa, ko ndeen woni ɓernde".
Ittaama e Ibnu Abbaas yo Alla weleɓe(yo allah yardo he mabbe)o wii: Mi woniina caggal Nelaaɗo Alla ñalawma gooto, O maaki (o wii): " aan cukalel, pellet mami anndin ma konngi, reen Alla O reen ma, reen Alla tawaa Mbo sera ma, si haɗa ñaago ñaaga Alla, si haɗa wallikino wallakina Alla(si e dabiti balla dabbitin he allah),, anndu si leñol ngol fof renndii ngam ngol naf ma huunde, ɓe nafataa ma si wonah ko Alla winndan ma ko, siɓe kawrii ngam ɓe lor ma, ɓe lorataa ma si wonah ko Alla winndan ma ko, kuɗi ɓamtaama , ɗereeji cojjii".
Ittaama e Aa'isata yo Alla wele mbo (yo
allah yardo he makko) owii: Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko maaki: " coccorgal laɓɓinat hunduko, ko weluya Joomiraaɗo"
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo (yo allah
yardo he makko) wonde Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko ina maaka: " Juulɗeele joy ɗe e aljuma faade aljuma e ramadaan faade ramadaan, ko ko momtata ko woni ko hakkunde majji si bakkatuuji mawɗi ɗi ndeentaama"
Ittaama e Jundub Ɓiy Abdullaahi Al Qasarii yo Alla wele mbo(yo allah yardo
he makko) o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko maaki(o wii): " Kla juulɗo subako o wonii ndeenka Alla, Alla ɗaɓɓirtaa mon e ndeenko makko he hay huunde, pellet kala e mon mbo O ɗaɓɓiri e ndeenko Mum e huunde O heɓa ɗum, refti O hippa mbo e yiite jahannama.
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo(yo allah
yardo he makko) wonde Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko maaki(o wii): " Sadak ustatah jawdi, Alla ɓeydiratah jiyaaɗo yaafaade si wonah teddungal, hay gooto yankintaako si wona Alla ɓamta mbo".